piše: Bojana Bajić
Razvoj govora kod djeteta je suptilan i složen proces koji trebamo poticati znalački, ali kroz igru. Odvija se isključivo u uvjetima ljudskog okruženja, a kako bi mogla nesputano pripovijedati, djeca moraju osjećati da su zaštićena i da ih se shvaća ozbiljno – da odrasli žele čuti što imaju za reći. U emotivno toploj atmosferi uz roditelja ili odgojitelja koji dijete pozorno sluša i daje mu dovoljno vremena za opažanje, razmišljanje i govorenje, dijete osjeća da je uvaženo i da će biti uvaženo ono što ima za reći.
Djeca posebno rado pripovijedaju onda kad je uz njih dobar slušatelj koji je iskreno zainteresiran za ono što govore. Dijete koje ima povjerenje u slušača znatno će lakše izraziti ono što želi reći. Zato je uz govor aktivno slušanje ključ uspješne komunikacije. Kod dijaloškog čitanja to posebno dolazi do izražaja.
Dijaloško čitanje za dijete je osobito poticajan oblik komunikacije u kojem se faze čitanja izmjenjuju s fazama razgovora. Dijete odrasloj osobi sjedi u krilu dok oboje istovremeno gledaju slike i tekst. Odrasla osoba pritom pažljivo sluša kako bi mogla postavljati adekvatna pitanja koja će dijete potaknuti na govor dok ono nestrpljivo čeka šansu da ga se sasluša. Da bi se to postiglo, djeci za vrijeme dijaloškog čitanja treba postavljati jednostavna pitanja koja ih potiču da na njih samostalno odgovore. Dobro je pitanja početi upitnom riječi tko, što, gdje, a izbjegavati ona na koja dijete može odgovoriti samo s da ili ne. Na djetetov odgovor uputno je nadovezati se novim pitanjem. Odrasli uz pažljivo slušanje trebaju vježbati i strpljenje kako prilikom dijaloškog čitanja i razgovora o pročitanome ne bi sami odgovarali na postavljena pitanja ili pak postavljali niz pitanja i potpitanja. Nizanje pitanja jedno za drugim ne bi bilo poticajno, već zbunjujuće, jer dijete ne bi znalo na koje bi od pitanja u nizu trebalo odgovoriti, pa bi se referiralo samo na zadnje postavljeno.
Strpljenje i slušanje djetetu će pomoći da zavoli čitanje.
Važno je da odrasli aktivnim slušanjem usmjeravaju pažnju na ono što dijete govori kako bi mogli proširivati djetetov izričaj: roditelj ili odgojitelj svaki djetetov izričaj treba ponoviti u malo proširenom obliku. Dijete se tako postupno navodi prema sve složenijoj uporabi riječi: mlađa djeca isprva imenuju ilustracije i komentiraju pročitano, a postupno s razvojem govora sve bolje prepričavaju događaje u slikovnici.
Ilustracijama i sadržajem primjerena slikovnica temelj je aktivnosti dijaloškog čitanja i dobar predložak razvoju govorenja i slušanja: za dobru preporuku obratite nam se u Knjiguljici!