piše: Bojana Bajić
Dijaloško čitanje je spoj predčitanja i pripovijedanja, odnosno forma koja djeci daje priliku da budu jezično aktivna. Za razliku od čitanja tijekom kojeg samo odrasli govore, a djeca slušaju, kod dijaloškog čitanja naglasak je na onome što djeca imaju za reći. Slikovnica je tad povod razgovoru, pitanjima, pričanju, iznošenju mišljenja i zamisli dok je radnja manje važna. Roditelj ili odgojitelj pitanjima i poticajima ohrabruje dijete da govori o slikovnici pa nastavlja razgovor i proširuje ono što dijete kaže. Određenim tehnikama poput postavljanja otvorenih pitanja i proširivanja fonda riječi kao i uvođenjem novih pojmova poboljšava se jezična kompetencija djece: na taj način ona usvajaju nove riječi, uče izraze i rečeničnu strukturu. Odrasli pritom nisu samo sugovornici, već pažljivi i aktivni slušatelji. Ukoliko se dijaloško čitanje provodi u vrtiću, u grupi ne bi trebalo biti više od četvero djece kako bi se odgojitelj mogao posvećeno obratiti svakom djetetu ponaosob i kako bi svako dijete došlo do riječi. Pozitivnom učinku doprinose ugodan mirni kutak i opuštena atmosfera.
Dijaloško čitanje primjereno je za djecu od dvije do šest godina. Bogato ilustrirane knjige naročito su primjerene za dvo- i trogodišnjake, daleko primjerenije od knjiga s puno teksta i složenom radnjom. Roditelj ili odgojitelj treba unaprijed biti dobro upoznat sa slikovnicom i treba znati na kojim mjestima je primjereno započeti razgovor; treba primjerice znati na kojem mjestu u priči dolazi do prevrata u radnji. Također treba unaprijed imati spremna pitanja kojima će dijete potaknuti na pričanje. Treba pokazati strpljenje, jer djeci treba vremena da srede misli i oblikuju odgovore.
Ovisno o situaciji roditelj ili odgojitelj treba odlučiti obraća li se manjoj grupi ili pojedinom djetetu. Ponekad je primjereno izravno potaknuti inače povučeno dijete ili pak ono za koje se zna da s temom ima nešto zajedničko. Svako dijete želi ispričati svoje doživljaje, tako i djeca koja su inače tiha ili ona s nekom teškoćom u jezično-govornom razvoju; dijaloško čitanje svako će dijete ohrabriti da se otvori i razgovara. Pritom je svaki djetetov komentar dragocjen, jer je oblik samostalnog govora. Važno je stoga svakome dopustiti da se potpuno izrazi: dijaloško čitanje nije nastava iz gramatike, zato se treba suzdržati davanja negativnih komentara na ono što je dijete reklo i kako je to reklo. Viša jezična razina dostiže se (korektivnim) ponavljanjem i proširivanjem, varijacijama, potvrdama i pohvalama – dijaloško čitanje treba svima biti zabavno.
Brojna istraživanja potvrđuju blagotvoran učinak dijaloškog čitanja na razvoj jezika: djeca nesvjesno i neopterećeno usvajaju nove riječi i gramatičke strukture koje roditelj ili odgojitelj pomalo uvodi kroz razgovor. Uz to što potiče jezični razvoj djeteta, dijaloško čitanje također:
- pobuđuje maštu, jer se sadržaju razgovora ne nameću granice,
- proširuje interese onkraj horizonta djetetova iskustva,
- potiče socijalne kompetencije, jer dijete uči staviti se u tuđi položaj, pravilno oblikovati govor i poštivati tuđe mišljenje i iskustvo
- jača samopouzdanje i svijest o samome sebi, jer dijete primjećuju da je ono što ima za reći važno i da ga drugi slušaju.
No dijaloško čitanje ne bi trebalo zamijeniti druge oblike predčitanja već ih samo upotpuniti, jer je dobar poticaj na izražavanje. Kako biste dijete pridobili na razgovor o njegovim doživljajima, mišljenju ili pretpostavkama, presudno je znati odabrati prikladnu slikovnicu koja odgovara razvojnoj fazi i interesima djeteta. Dječja knjižara Knjiguljica obiluje naslovima prikladnima za dijaloško čitanje – obratite nam se za preporuku neke od slikovnica s naših polica kako biste s djetetom mogli iskoristiti puni potencijale te tehnike.